Zaštita zasada šljive od plamenjače

Česte padavine mogu da dovedu do pojave bolesti u zasadima šljiva. Ukoliko se ne primeni adekvatna zaštita, može doći do velikih oštećenja. Štete nastaju usled prevremenog opadanja lisne mase, što onemogućava dozrevanje plodova pa oni gube upotrebnu vrednost.

Nestabilni vremenski uslovi sa učestalim padavinama i optimalnim temperaturama pogoduju razvoju biljnih bolesti kao što su bakteriozna plamenjača jabučastog voća, plamenjača i pepelnica vinove loze.Ovakvi uslovi sa povećanom vlažnošću vazduha stvaraju povoljne uslove za razvoj truleži plodova koštičavog voća.

Simptomi infekcije se javljaju na listu i u početku su to bledožute, okrugle pege nepravilno rasute po lišću. Vremenom se pege uvećavaju, postaju narandžasto-žute, a kasnije i narandžasto-crvene. Na jednom listu može da bude i do 150 pega. Pege se spajaju kada dolazi do opadanja celokupne lisne mase.

S obzirom da se patogen održava u opalom lišću šljive, osnovna mera zaštite je sakupljanje, spaljivanje ili dublje zaoravanje zaraženog lišća. Druga značajna mera je suzbijanje patogena hemijskim putem.

Prvo tretiranje bi trebalo da se obavi po precvetavanju šljive, jer lišće mora da bude zaštićeno u najranijim fazama razvoja. Ukoliko postoje uslovi za infekciju tokom vegetacije, šljivu bi trebalo štititi fungicidima nekoliko puta.




Scroll